Preuranjeno proljeće

Klimatske promjene donijele su nam dosad najveće rizike koji prijete opstanku europskog i hrvatskog pčelarstva, a kojima ne posvećujemo dovoljno kvalitetnu pažnju. Radi se o posljedicama trajnih promjena klime i posljedično promjenama mikroorganizama u košnicama koji drastično ugrožavaju naše pčelarstvo. Pčelinje zajednice u posljednje vrijeme, na većini pčelinjaka, nikako da dostignu snagu i brojnost pčela koje smo imali do prije 10-15 godina, kako ljetnih tako i zimskih, a istovremeno se drastično povećao gubitak pčela, posebice krajem listopada i s početka studenog.

Osim globalnog zatopljenja izloženi smo i učestalim izmjenama ekstremnih uvjeta - ljeti temperature dosižu i preko +40°C nekoliko dana, a potom slijede obilne kiše i pad temperature ispod 15° C; zimi nekoliko dana temperature idu i preko +20° C, a potom slijedi nekoliko dana s temperaturama ispod  -10° C.

Ove (2019.) godine proljeće je nastupilo već početkom veljače i ovo je vrlo opasno razdoblje za pčelinju zajednicu. Matica intenzivno nese, potaknuta obiljem peludi koje pčele unose u košnicu. No, još uvijek smo u zimi i ne bi bilo ništa neobično da nas zahvati hladni val s temperaturama i do ispod -10°C. Ako takav val potraje, što se zadnjih godina redovito događa, pčele će se ponovno sklupčati oko svog legla pokušavajući ga grijati. Kod jačih zajednica jedan dio legla ostaje izvan klupka i promrzne. Nakon prolaska hladnog vala ispred košnice primjećujemo hrpice mrtvih pčela u raznim razvojnim stadijima. Ako se takova izmjena ekstrema, toplo – hladno, ponovi više puta zajednica će znatno oslabjeti i teško će doseći optimalan broj radilica za prve komercijalne paše. Osim toga znatno pada i imunitet zajednica koja postaje izloženija brojnim bolestima čiji su uzročnici uglavnom stalno prisutni u košnici .

I tu pčelama treba pomoći dodatnom i/ili poticajnom prihranom te redovitim tretiranjem "EM probiotikom za pčele".

Medno šećerne pogače su prevencija, a treba ih držati sve do kraja travnja, odnosno do početka obilnijeg unosa nektara neke od lokalnih glavnih paša. Ako dođe do izostanka proljetnih paša, tada treba pristupiti i proljetnoj poticajnoj prihrani sirupom.

Priprema EM-probiotik sirupa: Voda neka bude izvorska nekontaminirana, može biti i kišnica, a u nuždi i voida iz slavine odležala na otvorenom barem 24 sata. Voda i šećer miješaju se u omjeru 1:1 uz dodatak 2,5% EM probiotika, pri temperaturi do 40° C, da se postigne vrijednost p-H 4,5. Tu vrijednost pH ima i med bagrema pa sirup pčele izvrsno prihvaćaju.

Higijenske pojilice bi već trebale biti na pčelinjaku i u njih treba dodavati, u ovo doba oko, 5% EM probiotika, a stabiliziranjem temperatura, kad su i noćne temperature u plusu, možemo dodavanje EM-a smanjiti i do 2,5%.

Kod svakog otvaranja košnice, nakon ovih toplotnih ekstrema, bilo bi nužno obilno prskati rastvorom EM-a u koncentraciji minimalno od 2,5%. Tim postupkom smirujemo pčele i pomažemo im da se uspješnije nose s patogenima prisutnim u košnici (virus deformiranih krila, virus kronične paralize pčela, virus akutne pčelinje paralize, virus mješinastog legla, vapneno leglo,  gnjiloća pčelinjeg legla, nozema cerana itd.).

Ovdje valja istaknuti da "EM probiotik za pčele" nije lijek i njegovo djelovanje neće ukloniti patogene ali njegovim unosom u košnicu i u organizam pčele postat će im konkurencija, istisnut će ih, i pčelama će omogućiti da se uspješnije nose s njima.

D.Rogulja 19.02.2019.